Oba entiteta će uz pomoć MMF-a pripremiti sveobuhvatne planove umanjenja stopa obaveznih doprinosa i pojednostavljenja i poboljšanja efikasnosti sistema poreza na dohodak. Osigurat će da smanjenje stopa socijalnih doprinosa ima neutralan efekat na deficit kako se ne bi ugrozila održivost socijalnih fondova. Umanjenje stope doprinosa će biti praćeno proširenjem porezne osnovice poreza na dohodak kroz oporezivanje svih izvora prihoda po osnovu rada, posebno naknada. Također, uviđeno je da je za ovo potrebna podrška porezne uprave koja povećava poreznu disciplinu. Međutim, ukoliko se kontinuirano provođenje ovih mjera pokaže nedovoljnim da se osigura održivost fondova socijalnog osiguranja, poduzet će i dodatne fiskalne mjere u konsultaciji sa osobljem MMF-a, kako bi prikupili dodatne prihode i/ili smanjili potrošnju ako je potrebno.
Priprema sveobuhvatnih planova umanjenja stopa obaveznih doprinosa i pojednostavljenja i poboljšanja efikasnosti sistema poreza na dohodak u oba entiteta
Dodatne informacije
- Status: Nije implementirano
- Rok: 30.09.2016.
- Originalni rok: 30.09.2016.
- Izvršilac mjere: Vlada FBiHVlada RS
- Napredak i komentar: Izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, međutim, ispunili samo dio tačke 3. u sektoru Javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost Akcionog plana za provedbu Agende koji podrazumijeva nova oporezivanja značajnog dijela toplog obroka i regresa za godišnji odmor, dok je proporcijalno smanjenje doprinosa u periodu 3. oktobar – 31 decembar 2016. ostavljeno po strani, što predstavlja dodatno opterećenje na realni sektor i nije u skladu sa ciljem koji mjera treba da ostvari. Poslodavci bi, smatraju, navedenim izmjenama bili stavljeni pred izbor da idu na svoj teret ili oduzmu neka prava radnicima u korist države, što će u svakom slučaju dovesti do smanjenja broja novih zapošljavanja. Udruženja poslodavaca i sindikati bili su složni u stavu da se ne smiju uvoditi novi nameti dok ne dođe do smanjanja doprinosa. Prema važećem rješenju, doprinosi na dohodak se dijele na one koji idu na teret poslodavca i one koji idu na teret radnika. Tako na teret radnika ide 17 posto za PIO, 13,5 posto za zdravstvo i doprinos za zapošljavanje 1,5 posto. Na teret poslodavca ide 6 posto za PIO, 4 posto za zdravstvo, 0,5 posto za zapošljavanje. Ukupno, poslodavac i radnik sada državi na ime doprinosa izdvajaju 41,5 posto na osnovicu plate. Prema novom prijedlogu Vlade FBiH, porezni obveznik na ime doprinosa za PIO izdvaja 18,5 posto, za zdravstvo 13,5 i za nezaposlenost 1 posto. Dakle, ukupno bi se na ime doprinosa izdvajalo 33 posto, što bi nominalno predstavljalo smanjenje od oko 10 posto. Međutim, osnovica na koju se obračunavaju doprinosi prema novom prijedlogu je promijenjena, tako da se doprinosi plaćaju i na topli obrok, regres i prijevoz. Tako korist imaju samo oni poslodavci koji daju, odnosno radnici koji imaju bruto platu 1.200 KM i više. Dakle, novi prijedlog utiče samo na dio realnog sektora čije bruto plate prelaze 1.200 KM, te ova mjera nije u skladu sa osnovnim ciljem poticaja rasta i otvaranja novih radnih mjesta, iako je nominalno stopa obavezujućih doprinosa smanjena.
- Željeni efekat: Otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru kroz smanjenje poreznog opterećenja rada.