Novi sistem potreba je radi poboljšanja transparentnosti i stabilnosti javnih finansija. Potrebno je usvojiti jednostavniji i automatizovaniji sistem raspodjele kako bi se izbjegli politički pritisci.

Pristupanje WTO-u omogućit će pristup i otvorenost svjetskom tržištu. Rješavanje trgovinskih pitanja s EU omogućit će isto na nivou EU, a također je dio puta BiH ka članstvu.

U skladu sa planom Agencije za privatizaciju FBiH, pristupit će rješavanju statusa preostalih preduzeća u državnom vlasništvu i javnih preduzeća bilo putem restrukturiranja i eventualne privatizacije održivih preduzeća, ili likvidacije onih preduzeća koja se ocijene kao neodrživa. U okviru ovog procesa Vlada FBiH će, u konsultacijama sa Grupom Svjetske banke i/ili EBRD-om, završiti finansijsku i operativnu temeljitu procjenu vrijednosti te razgovarati o mogućnostima i modalitetima povećanja profitabilnosti preduzeća kroz unaprjeđenje korporativnog upravljanja ili prodajom dionica.

Privatizacija predstavlja prelazak državnog u privatno vlasništvo. Bitan je radi stvaranje konkurentnog tržišta rada i boljeg poslovanja preduzeća. Vlada FBiH još uvijek je zadržala udjel u više preduzeća. U javnosti se vodi dugogodišnja polemika o pitanju treba li ili ne u potpunosti privatizovati telekom operatere u Federaciji BiH. Evidentan je pad profita njihovih vrijednosti, što je posljedica neefikasnog upravljanja i poslovanja.

Kao i u RS-u, u Federaciji BiH, prema Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, izdvaja se procenat od neto plate za zaštitu od prirodnih nesreća i vodnu naknadu. Na svaki ugovor s uposlenikom, poslodavac za posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih nesreća i vodnu naknadu plaća po 0,5 posto od netoplate. Udruženje poslodavaca FBiH više je puta tražilo smanjenje ili ukidanje parafiskalnih nameta radi rasterećenja privrede.

Uz pomoć USAID-a, analizirati parafiskalne namete na svim nivoima vlasti, a vlade dva entiteta i Vijeće ministara razradit će planove s ciljem njihovog smanjenja.

Parafiskalni nameti su naknade koje privredni subjekti i građani plaćaju za korištenje određenih dobara ili usluga. Poslodavci u BiH su se, međutim, žalili da su parafiskalni nameti previsoki, te da se ne koriste za održavanje plaćenih dobara ili usluga. Smatra se da trenutno postoji više od 4.000 parafiskalnih nameta na svim nivoima, iako tačan broj nije poznat. Da bi poslovao, privredni subjekt se mora držati oko 20 zakona vezanih za parafiskalne i fiskalne namete. BiH je na 81. od 190 mjesta „Doing Business“ liste po lakoći poslovanja. Smanjenje parafiskalnih nameta rasteretilo bi realni sektor, te povećalo konkurentnost domaćih kompanija.

Nastojat će poboljšati usmjeravanje socijalne pomoći s ciljem pružanja zaštite najranjivijim grupama na efikasan način. Usvajanjem Zakona formirati Centraliziranu bazu podataka korisnika socijalnih transfera.

Centralizovana baza korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi potrebna je radi lakše revizije i kontrole ovih korisnika. Formiranje jedinstvene baze omogućit će pravilnije usmjeravanje socijalne pomoći, odnosno izvođenje iz sistema onih koji ne zadovoljavaju, a uvođenje onih kategorija njenih pripadnika koji zadovoljavaju uslove za dobijanje socijalne pomoći. Sve navedeno potrebno je napraviti radi ušteda i racionalnijeg korištenja resursa.

Prema izjavi Willija Kiekensa, direktora za BiH i Zorice Kalezić, savjetnice Izvršnog direktora od 7.9.2016. godine, okvir uvodi jasnije postupke ovrhe, uvode alate i poticaje za olakšavanje restrukturiranja i rješavanja dugova  preduzeća i usvajaju smjernice za vansudsko  restrukturiranje.  Izmjene zakona praćene su edukacijom sudija privrednih sudova i unapređenjem propisa za stečajne upravitelje, uz  podršku savjetodavnog programa Svjetske banke za rješavanje dugova i zatvaranje preduzeća (WB Debt Resolution and Business Exit advisory program).

Reforma bitna zbog velikih dugova i neprofitabilnog rada državnih preduzeća. Kako je navedeno, novi okvir bi uveo poticaje za olakšavanje restrukturiranja i rješavanja dugova  preduzeća.

Provesti studiju izvodivosti uz pomoć Svjetske banke do kraja septembra  2016. godine u pogleda toga da li FBiH treba uspostaviti specijalizovane privredne sudove.

Specijalizovani sudovi podrazumijevaju sudove nadležne za otvaranje stečaja i likvidiranje preduzeća. Trenutno su za to u FBiH nadležni općinski sudovi. U RS-u, ove procese vode posebni specijalizovani sudovi. S obzirom na to da su općinski sudovi nadležni za krivična djela i tužbe građana, privredni i upravni sporovi u FBiH mogu trajati od jedne do pet godina. Potrebni su brzi i efikasni specijalizovani sudovi u kojima će raditi dobro obučeni kadrovi, što je također bitan segment. Naime, RS još uvijek nije proveo mjeru obuke sudija za rad u specijalizovanim privrednim sudovima, pa se trajanje sporova, i pored osnivanja ovih sudova, nije smanjilo. Stoga je, osim samog osnivanja specijalizovanih privrednih sudova, neophodno provesti i obuku sudija.  

Ponovo će započeti proces privatizacije u FBiH kako bi pomogli unapređenje ekonomskog upravljanja i konkurencije, te smanjili rizik za javne finansije. Izvršena je klasifikacija preduzeća u državnom vlasništvu i javnih preduzeća na ona koja su strateška, ona koja zahtijevaju manje ili značajnije mjere restrukturiranja, i preduzeća u kojima vlada posjeduje manjinske udjele (ove napore u Federaciji BiH podržava Grupa Svjetske banke). 

Privatizacija predstavlja prelazak državnog u privatno vlasništvo. Osnovni cilj jeste, ili bi trebao biti, okončati političku kontrolu nad određenom imovinom, te stvoriti otvoreno i konkurentno tržište koje će naposlijetku dovesti do povećanja zapošljavanja. Vlada FBiH još uvijek je zadržala udjel u više preduzeća, iako se u mnogima radi o manjinskom udjelu, te ne može odlučivati o poslovanju.

Oba entiteta će uz pomoć MMF-a pripremiti sveobuhvatne planove umanjenja stopa obaveznih doprinosa i pojednostavljenja i poboljšanja efikasnosti sistema poreza na dohodak. Osigurat će da smanjenje stopa socijalnih doprinosa ima neutralan efekat na deficit kako se ne bi ugrozila održivost socijalnih fondova. Umanjenje stope doprinosa će biti praćeno proširenjem porezne osnovice poreza na dohodak kroz oporezivanje svih izvora prihoda po osnovu rada, posebno naknada. Također, uviđeno je da je za ovo potrebna podrška porezne uprave koja povećava poreznu disciplinu. Međutim, ukoliko se kontinuirano provođenje ovih mjera pokaže nedovoljnim da se osigura održivost fondova socijalnog osiguranja, poduzet će i dodatne fiskalne mjere u konsultaciji sa osobljem MMF-a, kako bi prikupili dodatne prihode i/ili smanjili potrošnju ako je potrebno.