Novi sistem potreba je radi poboljšanja transparentnosti i stabilnosti javnih finansija. Potrebno je usvojiti jednostavniji i automatizovaniji sistem raspodjele kako bi se izbjegli politički pritisci.

Vlada RS će usvojiti plan o restrukturiranju Željeznica RS. Plan restrukturiranja će se zasnivati na povećanoj efikasnosti, uštedi troškova te tarifnim nivoima koji su dovoljni da obezbjede puni povrat troškova i održiv rad na komercijalnoj osnovi. Zbog lošeg poslovanja željezničkih preduzeća, što je posljedično ugrozilo i željezničku infrastrukturu, potrebno je što prije izvršiti rekonkstrukciju, uzimajući u obzir da od željeznica, odnosno prevoza dobara, direktno ili indirektno zavisi veliki broj privrednih grana.

U okviru ovih napora, eliminisat će se doprinos za solidarnost u RS-u. 

Zakonom o posebnom doprinosu za solidarnost, koji je stupio na snagu 1. januara 2016. godine zaposleni i penzioneri RS-a čija su primanja veća od 500 KM mjesečno izdvajaju 0,4 posto od neto plate/penzije za Fond solidarnosti. Akumulirana sredstva neće biti utrošena za saniranje šteta od poplava u 2014, nego će stajati na jednom računu i koristiti se u slučaju eventualnih budućih nepogoda. S obzirom na već visoke namete poslodavcima i radnicima u RS-u, svaki novi dalje tjera poslodavce na smanjenje primanja radnicima i smanjenje broja zaposlenih. Suprotno od toga, stimulisanjem poslodavaca za stvaranje novih radnih mjesta bi, i uz manje nameta, dovelo do većeg akumuliranja sredstava u budžet.

Uz pomoć USAID-a, analizirati parafiskalne namete na svim nivoima vlasti, a vlade dva entiteta i Vijeće ministara razradit će planove s ciljem njihovog smanjenja.

Parafiskalni nameti su naknade koje privredni subjekti i građani plaćaju za korištenje određenih dobara ili usluga. Poslodavci u BiH su se, međutim, žalili da su parafiskalni nameti previsoki, te da se ne koriste za održavanje plaćenih dobara ili usluga. Smatra se da trenutno postoji više od 4.000 parafiskalnih nameta na svim nivoima, iako tačan broj nije poznat. Da bi poslovao, privredni subjekt se mora držati oko 20 zakona vezanih za parafiskalne i fiskalne namete. BiH je na 81. od 190 mjesta „Doing Business“ liste po lakoći poslovanja. Smanjenje parafiskalnih nameta rasteretilo bi realni sektor, te povećalo konkurentnost domaćih kompanija.

Oba entiteta će uz pomoć MMF-a pripremiti sveobuhvatne planove umanjenja stopa obaveznih doprinosa i pojednostavljenja i poboljšanja efikasnosti sistema poreza na dohodak. Osigurat će da smanjenje stopa socijalnih doprinosa ima neutralan efekat na deficit kako se ne bi ugrozila održivost socijalnih fondova. Umanjenje stope doprinosa će biti praćeno proširenjem porezne osnovice poreza na dohodak kroz oporezivanje svih izvora prihoda po osnovu rada, posebno naknada. Također, uviđeno je da je za ovo potrebna podrška porezne uprave koja povećava poreznu disciplinu. Međutim, ukoliko se kontinuirano provođenje ovih mjera pokaže nedovoljnim da se osigura održivost fondova socijalnog osiguranja, poduzet će i dodatne fiskalne mjere u konsultaciji sa osobljem MMF-a, kako bi prikupili dodatne prihode i/ili smanjili potrošnju ako je potrebno.